Niste Sami

REHABILITACIJSKI CENTAR U DUGOPOLJU / IDEJNO ARHITEKTONSKO RJEŠENJE

SAŽETAK: Djeca koja su teški tjelesni invalidi i djeca s teškoćama u razvoju trebaju našu posebnu brigu i skrb. Kao humano i civilizirano društvo, trebamo olakšati njihovo stanje i put prema ozdravljenju. Obiteljima, skrbnicima i njegovateljima možemo pomoći u njihovoj svakodnevnoj neumornoj brizi koju im pružaju. Kako bi im se na jednom mjestu mogle pružiti potrebne usluge i tretmani, planira se izgradnja rehabilitacijskog centra. Njegova uloga je da bude središnje mjesto za oporavak djece, ali i drugih osjetljivih društvenih skupina s teškim tjelesnim oštećenjima i teškoćama u razvoju. U svemu, ovaj centar treba biti posebno prilagođen raznovrsnim tretmanima i rehabilitacijskim programima, jednostavnom kretanju i ugodnom boravku. Vrijeme provedeno u centru treba pružiti olakšanje bolesnoj djeci i njihovim obiteljima.

Rehabilitacijski centar planira se u Dugopolju kod Splita, na mirnoj i izdvojenoj lokaciji.

Parcelu koja zadovoljava potrebe Rehabilitacijskog centra treba formirati od dijela čestice 8369/3 K.O. Dugopolje u površini od 58.500 m2.

Kao prvi korak na izgradnji, na terenu se sadi šuma autohtonog crnog bora, koji već u manjim grupama raste u ovom prostoru. Time se ova lokacija okrenuta sjeveroistoku štiti od bure i uređuje kao poseban zaštićeni okoliš. Pristup do centra vodi cestom uz rub od borova i odvaja se na prilazni put, koji nas kroz šumu dovodi do ulaza u centar.

Unutar šume formira se veliki središnji park, svijet sam za sebe, prostorna osnova rehabilitacijskog centra. Usmjeren je prema povoljnom osunčanju i vizurama na jugozapadu. Na njegovim rubovima postavljaju se zgrade centra. One dodatno štite i oblikuju otvoreni prostor. Sadržaji u njihovim prizemljima izlaze na terase, dvorišta i vrtove, a park se preko natkrivenih prostora „uvlači“ u zgrade. Edukacijsko-rehabilitacijske radionice, učionice, ordinacije, prostori za tretmane, senzorske sobe, rekreacijska dvorana, unutrašnji i vanjski bazeni, dnevni boravak, blagovaonica, predvorje centra, svi smješteni u prizemljima, prošireni su i povezani s vanjskim prostorima. Kretanje među njima je jednostavno, bez razlika u visini terena i potpuno bez arhitektonskih barijera. Sobe i apartmani na katovima, kao i sadržaji prizemlja, svojim lođama otvoreni su prema parku.

Sveukupna bruto površina planiranog rehabilitacijskog centra iznosi 11,268 m2

Park je oblikovan kao jedna cjelina, ali i logičan niz ambijenata namijenjenih za oporavak, rekreaciju, igru, odmor i šetnju. Središnja staza povezuje terase dnevnog boravka, rehabilitacijske radionice na otvorenom, zone igre i senzorskih atrakcija, vanjske bazene i sportska igrališta. Prolazi uz prostor terapije uz konje i pse, a završava na krajnjem jugu u povrtnjacima. Sudjelovanje u poljoprivrednim aktivnostima dio je procesa rehabilitacije, ali ujedno i izvor zdrave, lokalno uzgojene hrane. Stabla s voćem možemo susresti po cijelom parku. Dekorativno drveće i raslinje stvara ugodnu hladovinu za boravak i šetnju.

Centar je predviđen za dnevno, povremeno i trajnije korištenje. Korisnici koji trajnije borave u centru, smješteni su u izdvojenoj zgradi na krajnjem jugu kompleksa te maju vlastito dvorište i izdvojene parkovne površine. Iako su na ovom području korisnici prostorno izdvojeni, osigurana im je kompletna skrb i komfor glavnog stacionara (dostava hrane, medicinska skrb i njega). U istom dijelu parka nalazi se i zgrada za smještaj osoblja, sa svojim dijelom parka, dvorištem i izdvojenim pristupom. Unutar pošumljenog dijela, povezani parkovnom stazom, smješteni su bungalovi, za samostalnije pacijente koji također u centru trajnije borave. Individualne kuće grupirane su kao izdvojeno selo.

Rehabilitacijski centar nije jedna velika zgrada, već skup građevina manjeg, humanijeg mjerila. Njegova rahla struktura dodatno pojačava prožetost arhitekture i prirode. Odvojeni volumeni dodatno omogućuju i faznost izgradnje i daje osnovu za budući razvoj centra.

Same građevine su oblikovane jednostavno i racionalno, s tlocrtno zaobljenim nasuprotnim uglovima, što, kao element oblikovanja omogućava prodiranje u prostor na „mekši“ način. Puni zidovi na sjevernim i istočnim stranama služe kao barijera od udara bure, dok su južna i zapadna pročelja perforirana otvorima, lođama i ostalim vanjskim prostorima.

Planiranjem je naglašen osjećaj humanosti i zaštićenosti kroz pristupačnost i oblikovanje, te na taj način omogućen boravak i liječenje u mirnom i ugodnom ambijentu, u šarenom i bogatom parku okruženom borovom šumom, okrenutom prema suncu.